Овај вебсајт представља архиву старог вебсајта Универзитетске библиотеке који је био у функцији до 2013. године и од тада се не ажурира. Молимо Вас да посетите вебсајт unilib.rs на ком можете пронаћи актуелне информације и изворе. Хвала!
You are visiting an archived website of the University Library in Belgrade that was functional up until 2013 and is not being updated since. Please visit unilib.rs for current information and resources. Thank you!
Istorijat

Po osnivanju Biblioteke, njeni fondovi su formirani od poklona, prvenstveno stranih univerziteta i fondacija, ali i pojedinaca. Prilikom useljenja u novopodignutu zgradu, fond je sadržao 57.254 sveske. Sve do Drugog svetskog rata on je rastao na osnovu primljenih legata, reparacija iz Nemačke i otkupom značajnih biblioteka naučnih i kulturnih radnika, kao i nabavkom uddžbenika i priručnika neophodnih korisnicima sa Univerziteta. Pred Drugi svetski rat fond je sadržao 318.772 sveske.

Od oktobra 1944. do 1963. godine (pošto je Narodna biblioteka Srbije srušena 6. aprila 1941. tokom nemačkog bombardovanja), Univerzitetska biblioteka je dobijala obavezni primerak svih publikacija štampanih u Srbiji. Stizao je veliki broj poklona, započeta je razmena sa mnogim naučnim bibliotekama u zemlji i inostranstvu, a obezbeđen je i stalni priliv namenskih sredstava za nabavku knjiga što je dovelo do primetnog rasta fondova. Do oslobođenja nabavljane su pretežno publikacije iz oblasti društvenih nauka na francuskom i nemačkom jeziku, da bi se docnije nabavna politika usmerila na sve naučne oblasti i sve jezike. Početkom novog milenijuma fond je porastao na preko 1,5 miliona svezaka. U njenim magacinima čuvaju se kapitalna dela iz svih naučnih oblasti, velika zbirka domaćih i stranih priručnika (enciklopedije, bibliografije, rečnici), stručni i naučni časopisi, domaće i strane univerzitetske publikacije, bogata udžbenička literatura i značajna zbirka domaćih i stranih doktorskih disertacija.

Fond serijskih publikacija sadrži više od 8.500 naslova u preko 700.000 svezaka. Od toga je 5.200 naslova stranih serijskih publikacija, najvećim delom na engleskom, nemačkom, francuskom i ruskom jeziku. Zbog teškoća u finansiranju serijskih publikacija, pretežni deo ovog fonda nabavlja se razmenom i poklonom. Od kraja 2000. godine Biblioteka raspolaže licencom za EBSCO, koji sadrži baze podataka sa nekoliko hiljada elektronskih časopisa u punom tekstu iz oblasti društvenih nauka i medicine. Godine 2001. formiran je Konzorcijum za objedinjenu nabavku biblioteka Srbije, KoBSON, čiji su osnivači pored Univerzitetske biblioteke «Svetozar Marković» i Narodna biblioteka Srbije, Biblioteka Srpske akademije nauka i umetnosti, Univerzitetska biblioteka «Nikola Tesla» iz Niša, Univerzitetska biblioteka iz Kragujevca i Zajednica biblioteka univerziteta u Srbiji. KoBSON je od osnivanja finansiralo Ministarstvo nauke, obezbeđujući licence za pristup do stranih elektronskih izvora informacija preko Akademske mreže AMRES. Danas je preko KoBSON-a svim bibliotekama i ustanovama priključenim na Akademsku mrežu dostupno preko 35000 stranih elektronskih časopisa.

U fondu retkosti smeštene su rukopisne, stare i retke štampane knjige, stari časopisi i novine, arhivska zbirka i zbirka karata. Ovaj fond sadrži oko 13.500 publikacija od neprocenjive vrednosti.

Posebno je značajna zbirka rukopisnih ćirilskih knjiga, kojih sa odlomcima ima 90. Najstariji su rukopisi iz 13. veka. Rukopisi su mikrofilmovani, a digitalizacija je u toku. Značajna je i zbirka rukopisa na orijentalnim jezicima, pisanim uglavnom u našim krajevima, koja sadrži ukupno 397 u 633 knjige. Najstariji rukopis datira iz 1206. godine. Ova zbirka je kompletno digitalizovana i uključena u portal Europeana Libraries.

U fondu retkosti se čuva 15 inkunabula, najstarijih štampanih knjiga iz 15. veka, 13 stranih i dve srpske. Iz 16. veka u fondu retkosti se čuva 220 knjiga, od kojih je posebno značajna zbirka knjiga iz 16. veka (srbulja), štampanih u Veneciji, Gračanici, Sebešu, Mileševi, Mrkšinoj crkvi, Skadru, Trgovištu i Beogradu. Posebno je značajan i dobro očuvan je primerak Četvorojevanđelja, štampan u Beogradu 1552. godine. Iz 17. veka u zbirci se nalaze 362, a iz 18. veka 890 knjiga.

Dragocena je i arhivska zbirka, koja sadrži pisma i dokumenta nastala od kraja 17. do 20. veka. Najveći deo ove zbirke čini lična prepiska znamenitih ličnosti, sa oko 4.000 jedinica, kao i zbirka geografskih karata i atlasa. Od starih karti posebno su zanimljivi bakrorezi - planovi Beograda iz 18. veka.

Skupština Beogradskog univerziteta je 1987. godine donela odluku o formiranju informacionog sistema Univerziteta, u okviru kojeg je Univerzitetska biblioteka određena da bude centar za naučne i stručne informacije. Iste godine je uspostavljena i prva terminalska veza preko modema sa inostranim informacionim izvorima. Informatori, stručnjaci za različite naučne oblasti pomažu korisnicima u pretraživanju specijalizovanih baza podataka na kompakt diskovima i drugih elektronskih publikacija iz fonda Biblioteke. Prva baza podataka nabavljena na kompakt disku bila je Science Citation Index za period od 1980. nadalje. Od 1996. godine, kada je realizovan projekat integracije lokalnih mreža u Biblioteci i njihovog povezivanja na LOTEX segment javne akademske mreže, u Internet učionici korisnicima je dostupno i pretraživanje svih javno dostupnih informacija preko Interneta, a na raspolaganju im je i pomoć u pretraživanju.

Danas biblioteke više nisu samo fizički prostor, nego i čvorište na svetskoj mreži, njihovom fondu ne pripada samo ono što imaju u magacinima, već i sve što je dostupno preko Interneta. Biblioteka trenutno ima u svom magacinu preko 1,5 miliona bibliotečkih jedinica, oko 230.000 zapisa u elektronskom katalogu i pristup do 35.000 stranih elektronskih naučnih časopisa, 40.000 elektronskih knjiga i dvadesetak baza podataka, tako da može da zadovolji potrebe istraživača.